Siromaštvo je više od nedostatka prihoda i resursa za održivo življenje. Živimo u svijetu u kojem 20-tak najbogatijih ljudi ima više novca od polovice svijeta, a istodobno su manifestacije siromaštva zahvaljujući globalnoj komunikaciji nikad vidljivije. Ograničen pristup obrazovanju i drugim osnovnim uslugama koje su nužne za kvalitetan život te socijalna diskriminacija i isključenost kao i nemogućnost sudjelovanja u donošenju odluka one koji žive na marginama društva drži u zatvorenom krugu iz kojeg mnogi generacijama ne uspjevaju pronaći izlaz.

Progresivne i održive javne politike mogu pokrenuti promjene koje bi donijele odmak od takvih desetljećima uvriježenih obrazaca. Planiranje i provedba gospodarskog razvoja koji je uključiv osigurao bi održiva radna mjesta i promicao jednake startne pozicije i mogućnosti za sve. Bitno je i povećati otpornost siromašnih i ranjivih skupina te smanjiti njihovu izloženost ekonomskim, društvenim ili ekološkim katastrofama.

Projekt Ilica: Q’ART je u svoj programski koncept od samih početaka uvodio teme kojima se ukazivalo na ovu problematiku kako lokalno tako i globalno, a u 2020. organizatori su uputili i poziv humanitarnoj udruzi beskućnika “Fajter” da se sadržajno uključe u aktivnosti te javnosti približe rad svoje udruge, a ujedno kroz prodaju proizvoda koje izrađuju njihovi štičenici ostvare prihod koji će im pomoći u realizaciji aktivnosti koje imaju zajednički cilj – uključiti beskućnike u život zajednice.

Hrana je život. A život je vječna umjetnička inspiracija. U prošlosti motiv kojim se prikazivalo slavlje života, danas je sve češće, osobito u konceptualnim umjetničkim ostvarenjima, motiv kojim se ukazuje na probleme, siromaštvo, oholost i rasipanje, ali i onečišćenje okoliša.

Projekt Ilica: Q’ART čija se lokacija održavanja veže na Britanski trg na kojem se nalazi tržnica, u okviru svog programa koji obuhvaća i performanse među tržničnim stolovima, ali i besplatnu konzumaciju zdrave hrane koju osiguravaju organizatori, potiče građane na promišljanje o prehrani i naglašava važnost konzumiranja domaće i sezonske hrane, pomažući na taj način i lokalnu proizvodnju.
Hrvatska je veliki uvoznik hrane, a ima sve predispozicije da bude izvoznik. Priča o povezivanju zelenog i plavog pojasa još nije zaživjela, što je nužno za prosperitet građana, posebno u Slavoniji čiji je ogromni ruralni potencijal zapušten.
Orijentiranje na proizvodnju zdrave hrane, ne samo za vlastite nego i za potrebe izvoza, Hrvatskoj bi donijelo novi gospodarski uzlet te mogućnost brendiranja zemlje kao atraktivne gastro destinacije koja sliku održivog turizma gradi i na zdravoj hrani proizvedenoj u najvećoj mjeri na vlastitom teritoriju.

Prijestupna 2020. godina ostat će zapamćena po ozbiljnoj prijetnji za zdravlje ljudi u cijelome svijetu. Po prvi put u povijesti proglašena je pandemija prouzročena korona virusom. Kineski grad Wuhan za kojeg su tek rijetki čuli prije nego je postao epicentar zaraze koja se proširila globalno i posijala strah i paniku diljem svijeta odjednom je postao glavna tema svih svjetskih medija. Političke elite našle su se u situaciji u kojoj su, oslonivši se ponajprije na stručnost i znanje epidemiologa, morale donositi drastične odluke o karantenama, zatvaranjima gradova pa i granica. Virus Covid-19 ljude je diljem svijeta natjerao da se međusobno fizički udalje kako bi spriječili njegov prijenos, ali da istodobno shvate koliko su međuovisni I jedni drugima potrebni kao moralna podrška u nadi da će zdravstvena, a njome prouzrokovana i gospodarska kriza, čim prije završiti i život se vratiti u normalu. Zdravlje je najveća vrijednost. Život u blagostanju bez njega nije moguć, ali u vrtlogu života i trčanju za materijalnim često ga uzimamo zdravo za gotovo. Dok se ne dogodi situacija u kojoj zbog jednog virusa svijet stane, a ljudi osvijeste koliko su mali i ranjivi pred višom silom I zakonitostima prirode.

Projekt Ilica: Q’ART raznim je aktivacijama ukazivao na štetne posljedice po ljudsko zdravlje koje su prouzročile loše ekološke politike i mahnito iskorištavanje resursa u svrhu stalnog rasta. Uvid u posljedice koje će na populaciju, ponajprije u psihološkom smislu, ostaviti ova pandemija, zasigurno će biti moćna inspiracija za brojne nove umjetničke aktivacije.

“Znam da ništa ne znam”, poznata je Sokratova izjava koja bi morala biti misao vodilja i motivacija svakom čovjeku u stalnoj potrebi za učenjem. Uključivanjem različitih skupina u različite segmente programa te različite oblike suradnje u Projektu Ilica: Q’ART, učenje je omogućeno svim članovima zajednice, ali i svima zainteresiranima koji programu doprinose ili ga sa zanimanjem prate.

Projekt Ilica: Q’ART 2017. nastavak je procesa započetih prije gotovo dva desetljeća kada je njegov inicijator Aleksandar Battista Ilić 2001. pokrenuo Community Art školu za umjetnost i teoriju koja je djelovala kao stalni javni forum, ali i postdisciplinarni program za studente s naglaskom na društvene prakse, umjetnost u zajednici, socijalnu percepciju te socijalne inovacije, u okviru brojnih kolaborativnih projekata. Od 2004. tu praksu je nastavio i na odsjeku za Nove medije Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje nastavu provodi kroz projekte upravo na ulici, javnom prostoru i u zajednici.

Publikacije Projekta Ilica: Q’ART također su trajna vrijednost koja u obliku zapisa o motivima i ciljevima pokretanja ovakvog projekta prerasta u kvalitetnu podlogu za učenje budućih generacija. Za promišljanje o gradu i onome što građani za njega mogu učiniti. Kako bi život u njemu za njih bio kvalitetniji i održiv.

Kako Projekt Ilica: Q’ART provodi cilj 5?

Inicijatori Projekta Ilica: Q’ART su umjetnica i umjetnik.

U okviru projekta ravnopravno se dogovaraju i odlučuju o sadržaju, programu, umjetničkom konceptu, aktivnostima, partnerima, umjetnicima,  izlagačima i izvođačima  koji će u programu sudjelovati.

Ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo, već i nužan temelj za miran, prosperitetan i održiv svijet. Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić Popović kroz svoj umjetnički, znanstveni te rad u okviru projekata koje su pokrenuli pa tako i ovog projekta uvijek iznova naglašavaju važnost jednakih mogućnosti za sve. Jer zajednicu čine svi.

Stakleni strop nije naziv SF filma. Njegovo postojanje rezultira frustracijom pojedinca koja se prelijeva na društvo i koči njegov napredak. Umjetnost i umjetnici u svojoj su srži protiv svake vrste kočnica pa su tijekom povijesti i brojna umjetnička djela provocirala fokus javnosti na ovu tematiku. Reakciju kojoj je cilj potaknuti na akciju. Na borbu za ravnopravnost.

Zabrinjavajuće je i tužno da se i u 21. stoljeću mora ponavljati da je jednaki pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, dostojanstvenom radu te jednaka zastupljenost žena u političkim i gospodarskim procesima te u procesima donošenja odluka – nužna. Ne samo zato što sva ljudska bića moraju imati jednaka prava , već i zato što njihov doprinos i pogled iz drugačijeg kuta, može biti poticaj održivoj ekonomiji te donijeti korist društvu i čovječanstvu u cjelini.

Kako bi još vidljivije u okviru Projekta Ilica: Q’ART naglasili važnost ravnopravnosti u izdanju 2020. organizatori su odlučili pokrenuti “Ravnopravni koncert”, na kojem će angažirati  veći broj izvođačica, kako bi tim neskladom isprovocirali javnost na promišljanje o još uvijek prisutnoj nejednakosti na svim područjima pa i u glazbenoj umjetnosti.

U jesenskom izdanju  Projekta Ilica: Q’ART organizatori će pak programski prostor ustupiti i nekim poznatim domaćim inicijativama koje su svojim djelovanjem učinile neke pomake u osnaživanju žena, ali i u poboljšanju statusa žene u hrvatskom društvu. Navedenom dijelu programa koji će također biti temeljen na umjetničkom konceptu, cilj će biti podsjetiti na postignuća, ali i potaknuti podršku javnosti za daljnje akcije koje je potrebno učiniti kako bismo kao društvo i dalje napredovali.
U smjeru ravnopravnosti.

Na ekosustavima povezanim s vodom, uključujući planine, šume, plavna zemljišta, rijeke, izvore i jezera stoljetna (u)trka za rastom bez vođenja računa o održivosti i utjecaju na okoliš, ostavila je trajno negativne posljedice koje se najbolje očituju u klimatskim promjenama.

Projekt Ilica: Q’ART u komunikaciji, ali i kroz umjetničke koncepte, naglašava kako je identitet Zagreba snažno vezan uz Sljeme na čijim je vodama grad nastao. Urbanistički gledano Ilica kao glavna gradska ulica nije projektirana kao ravna crta koju vodoravno prate ili okomito sijeku manje ulice, već ima oblik potoka čije je “korito” organski pratilo obronke Sljemena. U začecima razvoja Ilica se iz poljoprivrednih imanja razvijala  u obrtničku – lončarsku ulicu u čijim su dvorištima postavljene javne česme kako bi građanima u svakom trenutku bila dostupna pitka voda. Većina tih česmi postoji i danas, ali su nažalost zapuštene pa ih građani, ali i sve brojniji turisti u gradu nisu u mogućnosti koristiti. Trka za profitom već desetljećima u prvi plan gura flaširanu vodu pa je taj trend zahvatio i Hrvatsku. Globalno prepoznavanje problema koje je izazvala hiperprodukcija plastike ukazalo je koliko je negativnih posljedica izazvao taj trend, a ujedno koliku prednost u rješavanju tog problema i smanjenju količine plastičnih boca koje su u opticaju, imaju zemlje koje, poput Hrvatske, još uvijek imaju pitku, zdravu vodu. Ta činjenica, ta prednost ima i snažan turistički potencijal pa bi bilo dobro da ga kao takav prepoznaju oni koji određuju smjernice promocije i prodaje hrvatskih turističkih usluga. U skladu s tme jedan od poziva  kojeg organizatori projekta komuniciraju je: “Vratite ljudima pristup česmama. Omogućite im da ponovo otkriju skrivena donjogradska dvorišta i piju zdravu zagrebačku vodu.”

Energija je temeljni pokretač života. Ona je u središtu stvaranja, kreacije, ali i u središtu razdora i izazova. Ogromna količina energije potrebna je za razvoj grada na svim razinama. Njeno neučinkovito korištenje dovodi do ogromnih gubitaka i štete za život ljudi i za okoliš.

Projekt Ilica: Q’ART oživljavanjem zapuštenih prostora i stalnom aktivnom komunikacijom o štetnim posljedicama postojanja takvih prostora za grad i građane upozorava na potrebu (o)kretanja ka korištenju obnovljivih izvora energije i obnovi i korištenju postojećih resursa umjesto stalnoj izgradnji novih.
Pristup energiji bitan je za sva područja djelovanja, bilo da se radi o klimatskim promjenama, proizvodnji hrane, stambenoj politici, zaposlenosti ili gospodarskim kretanjima.  Održiva energija prilika je za promjenu tih kretanja koja utječu na život svakog pojedinca i zajednice.

Umjetnički projekt ne može samostalno promijeniti gospodarsku sliku niti osigurati punu zaposlenost, ali može svojim aktivacijama i porukama koje upućuje javnosti, ukazati na potrebu za promjenom gospodarske paradigme. Promjena bi morala omogućiti bolje uvjete rada kroz koji se čovjek realizira, ostvaruje svoju misiju i ostavlja trag. Morala bi rezultirati poslovanjem koje bi podrazumijevalo brigu o čovjeku i okolišu što bi doprinijelo kvalitetnijem životu zajednice.

Inicijatori Projekta Ilica: Q’ART naglašavaju važnost donošenja i provedbe politika održivog razvoja.  Poticanje inovativnosti, kreativnosti i poduzetništva mora biti okosnica takve politike, a dobar uzor gospodarski sektor može pronaći u kreativnim i kulturnim industrijama čija dodana vrijednost se u velikom postotku prelijeva na brojne druge gospodarske grane što pozitivno utječe na razinu zaposlenosti i ekonomske rezultate.

Pametno planiranje i ulaganje u infrastrukturu – promet, navodnjavanje, energiju i informacijske i komunikacijske tehnologije ključni su za postizanje održivog razvoja. Suprotni procesi i inzistiranje na stalnom rastu bez sagledavanja dugoročnih posljedica, doveli su do toga da je danas u većini gradova diljem zemlje život sve nekvalitetniji i teži. Unatoč tome, ljudi ostaju u gradovima zbog radnih mjesta koje je teško pronaći izvan njih. Začarani je to krug iz kojeg je jedini mogući izlaz – promjena i zaokret prema drugačijem načinu promišljanja i djelovanja.

Projekt Ilica: Q’ART kroz svoj inovativni koncept, oživljavanjem zapuštenih prostora kakvih je nažalost, u samom centru grada previše te reanimacijom devastirane infrastrukture provocira građane, ali i gradske oce na promišljanje o tome što učiniti s tim prostorima, kako ih iz kategorije “rugla grada” pretvoriti u novooživljene lokacije bilo da se radi o trgovinama, umjetničkim ateljeima, ugostiteljskim objektima ili prostorima bilo koje druge namjene koji će ponovo okupljati i povezivati ljude. Činjenica da je ukazivanje na tu problematiku kroz, između ostalog, postavljanje izložbe plakata koji obilježavaju određeni prazni prostor, dovelo do interesa pa i obnavljanja i zakupa nekih od tih napuštenih prostora za inicijatore projekta je izvor zadovoljstva i motivacije za daljnje aktivnosti koje bi trebale rezultirati sličnim ishodom.

Nejednakosti i u današnjem razvijenom svijetu itekako postoje, kao i velike razlike u pristupu tržištu rada, zdravstvenim i obrazovnim uslugama. Dapače zbog globalne komunikacije putem društvenih mreža sve su vidljivije. Inzistiranje na gospodarskom  rastu koji nije u obzir uzimao sve tri dimenzije održivog razvoja – ekonomsku, socijalnu i okolišnu, dovelo je do devastacije prirode, a nije doprinijelo niti smanjenju siromaštva.

Razvojna nepravednost stvorila je ekološku. Industrijske pogone koje su prepoznale kao najveće zagađivače, bogate su zemlje preselile u siromašne pod egidom zalaganja da se i njima omogući rast. A u konačnici su im osigurali propast i brojne negativne posljedice od društvenih do klimatskih koje već značajno djeluju i na njihovim teritorijima.

Projekt Ilica: Q’ART percipirane probleme u zajednici, ali i na globalnoj razini stavlja u fokus komunikacije, ukazujući na važnost povezivanja i socijalne, ekonomske i političke uključenosti svih u svrhu stvaranja pravednijeg društva.

Gradovi su središta trgovine,  kulture, znanosti, produktivnosti, društvenog razvoja i još mnogo toga. Industrijska revolucija učinila ih je magnetski privlačnima za ljude koji su u njih diljem svijeta, masovno doseljavali, tražeći ekonomski napredak, ali i bolji život u cjelini.  Međutim, stalnom rastu stanovništa i širenju industrijskih pogona nisu se prilagođavala infrastrukturna niti komunalna rješenja što je posebno tijekom posljednjih desetljeća narušilo kvalitetu života. To je prepoznao i UNDP i stoga kvalitetnije upravljanje gradovima definirao kao 11 cilj održivog razvoja.

“Šoping revolucija” je dovela do iseljavanja ekonomskih subjekata (od dućana do tvrtki), iz gradskih središta, a potom su novi turistički trendovi i težnje za ostvarivanjem lake i brze zarade (ponajprije putem platformi za iznajmljivanje nekretnina), dovele i do iseljavanja stanovništva.

Kada se isprazni prostor i kada odu ljudi, nestane i zajednica – bilo koje čini život kvarta i grada.

Primjetivši negativan trend zatvaranja prostora i iseljavanja ljudi u Ilici, inicijatori Projekta Ilica: Q’ART Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić Popović odlučili su pokrenuti umjetnički projekt kojim će zbližiti zajednicu, tj. one njene preostale članove koje su zamislili kao jezgru koja će sukreirajući projekt drugima biti dobar primjer kako reanimirati prostor suživota.

Umjetnost oduvijek povezuje ljude, sadržajno im život može učiniti ljepšim i bogatijim, ali ovim projektom inicijatori su ukazali na njenu moć realizacije društvu korisnih promjena.

Zajedničko promišljanje o prostoru suživota, ali i povezivanje u provedbi zajedničkih aktivnosti koje će, vodeći računa o različitim potrebama i interesima, život u kvartu i gradu učiniti kvalitetnijim polazne su točke održivosti. Baš kao i uključivost koja je pak garancija osjećaja sigurnosti koji je u svijetu, u kojem je sve više otuđenosti, posebno važan.

Projekt Ilica: Q’ART kroz spomenute aktivacije UNDP-ov cilj 11, provodi lokalno/kvartovski, nastojeći svojim aktivnostima gradske čelnike potaknuti da djeluju globalno/gradski.

Ukazujući na probleme i potrebe kvarta, projekt im ukazuje na probleme grada koji se mora nastaviti razvijati unapređujući postojeće resurse, rješavajući infrastrukturne, a posebno stambene, energetske i probleme prijevoza te problem zagađenja i negativnog utjecaja na okoliš. 

Projekt Ilica: Q’ART kontinuirano naglašava važnost participativnog, integriranog i održivog planiranja i upravljanja. Samo takvo vođenje grada može, na svim razinama, omogućiti stanovništvu bolji život.

Stalna težnja i borba za ekonomski rast nije se pokazala dobrim rješenjem za život ljudi i opstanak planete na kojoj živimo. Baš suprotno, njene su razorne posljedice najbolje vidljive kroz klimatske promjene koje izazivaju sve veće probleme diljem svijeta i prijete opstankom brojnih vrsta, a u konačnici, shvatili su donosioci odluka na svjetskoj razini, prijete i čovjeku.
Sve češće organizacije konferencija i sastanaka na vrhu na kojima se donose zaključci i planiraju akcije kojima je cilj zaustaviti daljnju devastaciju resursa o kojima život ovisi, potcrtane su zajedničkim nazivnikom – održivost.

Održiva proizvodnja i održiva potrošnja podrazumijevaju racionalno korištenje resursa i energetske učinkovitosti, održivu infrastrukturu, smanjenje onečišćenja kroz održivo upravljanje otpadom te smanjenje budućih gospodarskih, okolišnih i društvenih troškova. Stručnjaci navode da je cilj takve proizvodnje i potrošnje “s manje raditi više i bolje”, te da bi uspjeh u njihovoj provedbi, koji zapravo nema alternativu, osigurao veću kvalitetu života.

Projekta Ilica: Q’ART svojim je programom, umjetničkim konceptom i aktivacijama kroz sva izdanja ukazivao na važnost održive potrošnje i proizvodnje. Poseban je naglasak na taj segment stavljen 2019. godine organizacijom upcycling modne revije kojom je poslana poruka o probematici i snažnom negativnom ekološkom utjecaju modne industrije koja je drugi najveći zagađivač na svijetu.
Umjetnički koncept ukazao je na mogućnost kombiniranja nošenog s nošenim , a takvu mogućnost izražavanja vlastite kreativnosti imaju svi koji su voljni potražiti inspiraciju u vlastitom ormaru.

“Kreni od sebe”, poruka je koju je istaknuo taj koncept. I doista, u održivom ponašanju i odnosu prema okolini i okolišu to je jedina sigurna formula uspjeha

Klimatske promjene jedan su od temeljnih motiva pokretanja projekta koji od samih početaka komunicira važnost uspostave klimatske pravde.  Ljudi već u ozbiljnoj mjeri osjećaju značajne posljedice klimatskih promjena, a političke elite sve češće na dnevnom redu imaju cijeli spektar tema vezanih uz problematiku klime i održivosti – od podizanja razine mora do pojave  ekstremnih vremenskih nepogoda.
Klimatske promjene su globalni izazov koji ne poznaje nacionalne granice. Emisije na jednom mjestu utječu na ljude u širem okruženju. Najsiromašniji su najviše pogođeni, ali njihova nemogućnost rješavanja ili barem ublažavanja problema na terenu ga čini većim i jačim. I težim za kontrolu kada se proširi.

Klimatska pitanja zahtijevaju rješenja i koordinaciju na međunarodnoj razini te međunarodnu suradnju za pomoć zemljama u razvoju.

Globalno je na svim razinama potrebno podići razinu svijesti,a taj proces kreće od unapređenja obrazovanja.

Projekt Ilica: Q’ART korištenjem umjetničkih alata prokazuje klimatske promjene kao drastični simptom te radi na percipiranju te problematike  i senzibilizaciji, ali i aktivaciji javnosti, ističući poruku da svaki pojedinac svojim lokalnim djelovanjem postaje uzor, postaje karika u lancu prijeko potrebnog globalnog djelovanja.

Voda je razlog života na zemlji. Oceani i mora najveći su osiguravatelji prirodnog i klimatskog balansa ne samo u primorskim gradovima već u cijelom eko sustavu. Gradovi su njihovi najveći posredni eksploatatori te svojim djelovanjem kako gospodarskim, tako i ljudskim u najvećoj mjeri utječu na ugrožavanje morske populacije.

Projekt Ilica: Q’ART koji svoj program provodi u Zagrebu tu problematiku komunicira građanima  najvećeg hrvatskog grada, upozoravajući ih kako svojim djelovanjem u velikoj mjeri čak i kad su u svom gradu, a ne samo tijekom sezone kada u najvećem broju posjećuju primorske gradove, mogu utjecati na očuvanje i zaštitu prije svega Jadranskoga mora.
Kako?!  Zaustavljajući onečišćenje potoka i rijeka koje protječu kroz grad i utječu u more te u njega donose sav otpad kojeg stvaraju građani koji misle da onečišćenju doprinose neki drugi ljudi, samo oni koji žive uz obalu.
Kontinentalne gradove, pa tako i Zagreb, tijekom ljeta stanovnici u velikom broju napuštaju i neko vrijeme borave u drugim destinacijama gdje se mnogobrojni ponašaju drugačije nego u “vlastitom dvorištu”, razmišljajući na način da ako i učine neku štetu nisu ju učinili sebi, jer na toj lokaciji ne žive i možda se nikada neće niti vratiti. U kontekstu međuzavisnosti koja je posebno izražena kad je u pitanju klima, takav je stav izrazito pogrešan i vraća se kao bumerang. I proizvodi najgore moguće posljedice.

Stav je inicijatora Projekta Ilica: Q’ART da je građane  potrebno educirati kako bi vlastitim ponašanjem i djelovanjem potaknuli i domaćine, ali i turiste iz ostalih zemalja da se prema ne “njihovom”, nego  okolišu svih, odnose s poštovanjem.

Život ovisi o zemlji baš kao i o vodi. Šume čine 30% površine Zemlje, stanište su brojnih vrsta biljaka i životinja i imaju presudnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Nekontrolirano krčenje šuma, degradacija i gubitak zemljišta te suša i dezertifikacija ozbiljan su problem s kojim se potrebno suočiti kako bi se ublažile negativne posljedice na život svih živih, međuzavisnih bića.

Projekt Ilica: Q’ART u svom je izdanju u 2020. godini odlučio poseban naglasak staviti na važnost pluća grada – Sljemena. Cilj je građane potaknuti da zagrebačku goru ne promatraju samo kao zgodno vikend izletište, već kao područje od posebne važnosti za njihovo i zdravlje njihovih potomaka u budućnosti. Planirano je više aktivacija putem kojih bi se prezentiralo stanje Sljemena i odnos s građanima nekad i danas te potrebe koje će u budućnosti morati ispunjavati odnosi sa starim, ali i nekim novim klincima koji će morati biti osvješteniji i doprinositi očuvanju tog zelenog zlata Zagreba.

Izgradnja uključivih društava i učinkovitih institucija najbolji je put dokidanja svih oblika netolerancije, nesloboda i nasilja.

Projekt Ilica: Q’ART zagovara preslikavanje slobode i tolerancije kao pretpostavke rada i života umjetnika na život svakog čovjeka. Otvorenost prema drugom i drugačijem u 21. stoljeću kojeg karakteriziraju brojne migracije, temelj je kvalitete (su)života. Ali uključivost na svim razinama mora zaživjeti i unutar društva.
Načela održivog razvoja podrazumijevaju život u balansu, život temeljen na pojmu “odrasta” nasuprot stoljetnom forsiranju potrebe stalnog rasta koja je izazvala nesagledive negativne posljedice. Progresivna promišljanja o novom, kvalitetnijem životu, podrazumijevaju razvoj društva pravednosti. Pravednosti čovjeka prema čovjeku, ali i čovjeka prema prirodi. Ta je sinergija u konačnici ključna za opstanak.

Uspješan program održivog razvoja zahtijeva partnerstva između vlada, poslovnog sektora i civilnog društva. Takva uključiva partnerstva bilo da se ostvaruju na globalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini moraju se naslanjati na zajedničke vrijednosti, vizije i ciljeve koji u fokusu imaju dobrobit za ljude i prirodu.

Uspješni projekti kakav je Projekt Ilica: Q’ART lokalno provode globalne ciljeve pokušavajući u suradnji s institucijama, ali i partnerima iz gospodarskog i civilnog sektora, u fokus staviti komunikaciju i afirmaciju borbe za pravdu. Ponajprije ekološku i klimatsku pravdu koje su u pojedinim dijelovima svijeta potpuno dokinute, a globalno značajno zapostavljene. Umjetnički i kulturni projekti imaju snagu, ali i slobodu, koja otvara niz mogućnosti za osvješćivanje ljudi i samim time za utjecanje na njihova promišljanja i ponašanja.

Programa i komunikacija Projekta Ilica: Q’ART uspjeli su uz domaću zaintrigirati je i stranu javnost pa su njegovi inicijatori pozvani na gostovanja u Francusku i Veliku Britaniju. U Parizu su ključne odrednice projekta prezentirane internacionalnim partnerima i organizacijama dok su u Londonu publiku činili predstavnici lokalnih zajednica.

Mogućnost da se iskustva i najbolje prakse prenose te da se kroz partnersku komunikaciju na svim razinama, iznalaze neka nova, svima iskoristiva rješenja, velika su prednost života u vremenu u kojemu je svijet “globalno selo”.